Hrvatske svjetske igre – jedinstveni pothvat iseljene Hrvatske!

Sportsko-kulturna manifestacija Hrvatske svjetske igre,  koja je nedavno završila u Zadru,  okupila je 750 sudionika iz 24 zemlje svijeta, u  organizaciji Hrvatskog svjetskog kongresa.  Igre su i ovoga puta bile odlično organizirane i potpuno uspješne, no pokazala se potreba za većom podrškom hrvatskih lokalnih i državnih institucija

Kolovoz 2010. – Pod geslom ‘Jedno srce’ pružile su uglavnom mladim Hrvatima iz cijelog svijeta mogućnost nezaboravnog druženja, upoznavanja, otkrića svojih korijenja i zajedništva o kojem Hrvati šesto samo znaju sanjati.  Druge po redu Hrvatske svjetske igre održane su u Zadru od 18. do 23. srpnja 2010.

O ovom događaju opširno su izvještavali i domaći, hrvatski mediji.  Tako u Zadarskom listu od 19. srpnja stoji “Sportsko-kulturna manifestacija okupila u Zadru Hrvate iz 24 zemlje”, s porukom mons. Mile Bogovića, koji je predvodio svetu misu prilikom svečanog otvorenja HSI , “budite glasnici hrvatskih vrlina”. U Večernjem listu od 24.srpnja u podnaslovu stoji “Crolimpijada – jučer spušten zastor na najveći iseljenički skup koji se održava u Hrvatskoj”.    U Glasu koncila naslovna stranica od 25. srpnja glasila je ” Devedest miljuna otkucaja jednog srca”. “Ako srce čovjeka u prosjeku otkucava 100.000 puta u danu, na HSI za Hrvatsku dnevno pulsira 90 miljuna otkucaja sa svih kontinenata. Ta je krv izvorno iz Lijepe Naše, a u četvrtoj generaciji cirkulira diljem svijeta kao najbolji hrvatski veleposlanik”! Dok je Slobodna Dalmacija od 27. srpnja obavijestila o “primanju sportaša iz dijaspore u gradskoj upravi”.
Druge po redu Hrvatske svjetske igre svečano su otvorene u Zadru u nedjelju 18.srpnja na poljani Ivana Pavla Drugog, nakon što je prethodilo misno slavlje u prepunoj katedrali sv. Stošije. Igre su svečano otvorili zajedno hrvatski minister vanjskih poslova Gordan Jandroković i kanadska ministrica gospodarske raznolikosti, hrvatskog porijekla, Lynne Yelich. Na otvaranju su bili mnogi uzvanici, predstavnici Crkve u Hrvata te hrvatskih institucija i udruga čiji je rad vezan uz hrvatsko iseljeništvo. Među njima je bio gospićko-senjski biskup Mile Bogović, novi ravnatelj Hrvatske inozemne pastve fra. Josip Bebić, njegov prethodnik don Ante Kutleša, predsjednica Hrvatske matice iseljenika Katarina Fuček, saborski zastupnik i predsjednik Odbora za Hrvate izvan RH dr. Ivan Bagarić, načelnik Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu MVPEI-ja Petar Barišić, zastupnik u parlamentu Zapad. Australije Tony Krstičević, gradonačelnik grada Zadra Zvonimir Vrančić i zadarski župan Stipe Zrilić, fra. Šime Šito Ćorić, glasnogovornik HSK i mnogi drugi.

U ime HSK prisutne je pozdravio predsjednik Josip Sovulj pozvavši sve učesnike I članove njihovih obitelji koji su ih pratili “da u zemljama u kojima žive i diljem svijeta prenesu istinu o borbi Hrvata za samostalnost, a posebno o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima koji su svojom krvlju osigurali da se danas možemo slobodno susretati na HSI-a u domovini naših očeva”. Vrhunac svečane večeri bio je mimohod natjecatelja u dresovima i sa zastavama zemalja koje su zastupali. To je bio i znak, kako je glasio jedan od naslova u lokalnim novinama: “Neka Igre počmu”!
Hrvatska ponosna na sportske talente koje je iznjedrilo iseljeništvo

Natjecanja u dvanaest raznih sportskih disciplina bila su organizirana na različitim mjestima diljem grada; od boćarskih terena do najnovijih sala za plivanje, košarku, odbojku i rukomet. Natjecanja su bila puna žara i želje za pobjedom, ali sve u prijateljskom duhu. Australski tim bio je najbrojniji  i među najboljima što se tiče organizacije, zahvaljujući kontinuiranom radu na pripremama tijekom zadnjih dviju godina, koji je proveo  organizacijski odbor HSI u Australiji, na čelu s Branimirom Sprajcerom.   Australska reprezentacija osvojila je uz brončane dvije zlatne medalje i šest srebrnih; U boćanju pojedinačno za žene Roseta Kušćević osvojila je  zlatnu i Anica Kovačević brončanu medalju; u ženskom nogometu cure su osvojile zlato; muški veterani u nogometu broncu; Sarah Šestanović osvojila je svih šest srebrnih medalja u plivanju; u rukometu su dečki osvojili broncu; u stolnom tenisu veterani parovi muški Romanik i Petrov broncu; u tenisu za muške Fuch i Klarić bronco… Mlade nogometašice privukle su pažnju izbornika hrvatske ženske reprezentacije. Također plivaci iz Njemačke i Brazila imat će priliku da se ubuduće natječu u hrvatskim bojama.

“Hrvatske svjetske igre u Zadru dodatno potvrđuju čvrstinu i neraskidivost veza između domovinske i iseljene Hrvatske. Ponosimo se svojim sportašima koje je iznjedrilo iseljeništvo, primjerice braćom Kovač, Šimunićem, Rakitićem i drugima – riječi su ministra Jandrokovića na otvaranju Igara”.

Ono što je nedostajalo Igrama jest veća podrška i pomoć hrvatske vlade, županije i samog grada Zadra. Imajući u vidu da su uz natjecatelje na Igre došli i pratili ih tisuće posjetitelja i gledatelja, onda je tu riječ o ne samo jednom sportskom, nego i turističkom događaju koji može samo koristit Hrvatskoj. Ne zaboravimo da je u okviru Igara ostvarena i kulturna manifestacija, nastupom na otvorenju pjevačkih zborova iz Švicarske i Kanade, kao i održavanjem jubilarnih Desetih Večeri Izvandomovinske lirike na zadarskom sveučilištu i u samostanu Svetog Franje. Ova pjesnička udruga iz Sjedinjenih američkih država predstavila je  u Zadru pjesničke radove  iz raznih zemalja svijeta uključujući i Australiju, a o čemu je opširno pisao nazočni prof. Đuro Vidmarović u Hrvatskom slovu od 30.srpnja.
Pod geslom – ‘Jedno srce’

Uz natjecanje sudionici Igara imali su prilike posjetiti starodrevni grad Nin I riblju večer, nakon utakmice, u Posedarju. Kao što je započelo slavljem tako je I završilo, jednom zajedničkom  večeri u zadarskom Arsenalu, predajom medalja pobjedničkim timovima. Tom slavlju  pridružila se i australska veleposlanica u Zagrebu gdja. Beverley Mercer  s suprugom, koja je s velikom znatiželjem I s oduševljenjem pratila događaj večeri i svaki put pljeskom popratila nastup australskih Hrvata. Indirektno povezano s Igrama bio je i nastup u Splitu australskih nogometnih veterana koji su nakon završetka Igara u Zadru odigrali jednu prijateljsku s veteranima Hajduka. Tko je pobjedio nije važno – zna se, niti koliki je bio rezultat, ali je bilo važno vidjeti to druženje na terenu i poslje na zakusci. Do ove utakmice kao i kasnijeg primanja kod dogradonačelnice grada Splita

Anđelke Visković došlo je zahvaljujući Anti Radiću iz Melbourna. U pratnji veterana nalazili su se među ostalim predsjednik australskog HSK Stjepan Ašić; novinar hrvatskog radija Melbourne Boris Jakovac;  dr. Damir Ćorić, podpredsjednik AHK; kordinator HSI za Nizozemsku Goran Strniša; predsjednik HSK Josip Sovulj i Glavni tajnik HSK Franjo Pavić. Ovom prilikom australski veterani imali su “okvirni dogovor” s upravom HNK Hajduk čiji bi prvotimci, u povodu stogodišnjice kluba, uskoro mogli na put u Australiju!

Na kraju, sjetimo se riječi Jure Strike, ravnatelja HSI, “Kao da se eho koji nas poziva na okupljanje i zajedništvo još nije vratio na svoje izvorište. Postavlja se pitanje jeli slogan ‘Jedno srce’ opravdano izabran. Bez obzira na naše vlastite sumnje, vjerujem da jest”. Svakako da bez tog zajedništva, bez te volje, bez tog ‘Srca’ nebi bilo ni Igara. To je ono što nas drži, što nas spaja.

Nadamo se da će se Igre uza sve poteškoće nastaviti, postati jedan stalni datum u našem iseljeničkom i domovinskom sportskom  kalendaru. Zato su i ključne i ove Strikine riječi: “U vrijeme kad sam razmišljao kako osmisliti Igre, vidio sam na televiziji otvaranje židovskih svjetskih igara “Maccabi Games”, otvaranje na nacionalnom stadionu, 50.000 gledatelja, otvaraju ih premijer i predsjednik. Tada sam mislio: E to je to! Ali još je dug put kod nas dok to bude u Maksimiru ili Poljudu i dok ih otvore predsjednik ili predsjednik Vlade”.  Živimo u nadi!
Crolimpijada ostaje u Zadru

“Hrvatski svjetski kongres organizator je manifestacije, no može se reći da je 95 posto posla napravio jedan čovjek – ravnatelj Igara. On se zove Jure Strika. Svi mi radimo na Igrama i doprinosimo koliko možemo, no mi ne živimo u Zadru, ne živimo u Hrvatskoj, tako da je glavnina organizacije i bezbroj detalja palo na Strikina leđa. Ovim putem želio bih mu se zahvaliti na svemu” – istaknuo je Franjo Pavić, glavni tajnik HSK, u izjavi za Zadarski list, po završetku Igara.

Uistinu, piše Zadarski list, dobri duh Igara bio je sveprisutan gotovo na svim borilištima. Kada je trebalo postaviti neko pitanje vezano za program novinari su tražili Strikin broj, isto kao i glavnina od 2.500 sudionika (sportaši, delegadije…). U inat nerazumijevanju struktura i skromnim sredstvima kojima je raspolagao, na kraju se može reći da je Jure Strika napravio velik posao.

Tijekom Igara bilo je dosta govora o preseljenju Croolimpijade iz Zadra u neki drugi hrvatski, ili grad u Hercegovini. Najviše zbog organizacijskih problema s kojima su HSI bile suočene ove godine. Interes su tako pokazali Split, Šibenik i Međugorje. Ipak, kada je sve završilo, organizatori su poručili da žele ponovno pokušati u Zadru. Kažu, Krševanov je grad idealan za takvo što. Od odlične prometne povezanosti, infrastrukturnih uvjeta, blizine mora, klime, ljudi… Uz malo veće razumijevanje vladajućih struktura izvjesno je da će Jedno srce (moto ovogodišnjih igara) za tri godine opet kucati u Zadru. A u slučaju drugačijeg scenarija, domaćinu prvog i drugog izdanja ostat će tek uspomena i žaljenje za propuštenom prilikom. “Gdje ćeš naći bolje i jeftinije reklame za Zadar i Hrvatsku?” – podvukao je jedan od natjecatelja.

Sjajni rezultati Luise Radaić i Josipa Čuline nisu prošli nezapaženo u Hrvatskom plivačkom savezu koji je izrazio želju da dvoje perspektivnih sportaša ubuduće plivaju pod hrvatskom zastavom. Slično zanimanje pokazao je i Hrvatski nogometni savez pod čijim su povećalom bili nastupi australskih nogometašica.

– Dogovorili smo stratešku suradnju s HPS-om koji je prepoznao potencijal dijaspore. Za sljedeće Igre obećana nam je logistička pomoć u organizaciji, a nadamo se da bi Luisa i Josip, kada dođe vrijeme, mogli i nastupati za Hrvatsku.

Savez će pratiti njihove rezultate i razvoj, pratit će ih u sljedećih godinu, dvije, nakon kojih ćemo dobiti konkretan odgovor. Za sada, oni su još uvijek premladi i možda bi ih bilo kontraproduktivno odvojiti od svojih domova i odličnih uvjeta koje tamo posjeduju. Pored plivačkog, ostvarili smo i odlične kontakte s nogometnim Savezom. Primjerice, izbornik ženske reprezentacije došao je pogledati finalnu utakmicu između Australije i tima HSI. Želio bih naglasiti da su HSI odlična platforma za suradnju sa svim hrvatskim sportskim savezima te da ovim putem pozivamo sve zainteresirane. Da nije bilo Igara, za neke od najperspektivnijih sportaša iz dijaspore vjerojatno se ne bi ni čulo – istaknuo je Danijel Lučić, koordinator HSK za sportaše iz Europe.