Susret pjesnika hrvatske izvadomovinske lirike u sklopu programa Hrvatskih svjetskih igara
Predstavljanje novih pjesnika te nove zbirke pjesama “Na pragu doma”
Tijekom Hrvatskih svjetskih igara paralelno će se kao dio Igara održati, 22. i 23. srpnja, i Susret pjesnika hrvatske izvandomovinske lirike kojim pjesnici koji žive u izvadomovinstvu već 14 godina neumorno predstavljaju svoje nove uratke pa će tako u Zagrebu biti predstavljeni novi pjesnici kao i zbirka kojima su se pjesnici pokazali prošle godine u Beču.
Dio pjesama koje su uokvirene u zbirku pod naslovom Na pragu doma značajnim su svojim dijelom prvi put predstavljene javnosti na Trinaestom susretu pjesnika hrvatske izvandomovinske lirike (HIL-e), održanom u Beču od 6. do 8. lipnja 2013. godine. Tih dana se u Hrvatskom povijesnom institutu – Hrvatskom kolegiju okupio do tad rekordan broj pjesnika i pjesnikinja s tri kontinenta – Europe, Amerike i Australije. Ljubav prema materinskom jeziku, svom hrvatskom narodu i najdražoj Lijepoj Našoj ujedinila je tako Stari i Novi svijet u prijestolnici Habsburgovaca koji su se stoljećima dičili i titulom kraljeva Hrvatske.
Sam Susret također je nosio naziv Na pragu doma, aludirajući ujedno i na zemljopisnu blizinu Austrije i Hrvatske i na povijesni događaj kojem je ova manifestacija prethodila – na ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, tj. njezin povratak u zajednicu naroda kojoj je ona svojim duhom i kulturom oduvijek pripadala.
Osobitost Trinaestog susreta HIL-e u Beču ne ogleda se samo u velikom broju pjesnika iz raznih krajeva svijeta, koji daleko od Domovine svoje najdublje emocije pretaču u melodične stihove hrvatskog jezika, nego i u činjenici da je organizatorima ove već tradicionalne godišnje manifestacije prvi put pošlo za rukom uključiti i gradišćanske i moliške Hrvate u okrilje HIL-e.
– Zbirka poezije Na pragu doma plod je cvjetova koji imaju hrvatske korijene. Ona objedinjuje mali dio stvaralaštva deset pjesnika, točnije rečeno četiri pjesnika i šest pjesnikinja, koji pišu na jeziku svojih predaka, iako žive izvan zemljopisnih granica i govornog područja Lijepe Naše. Oni su glas i poj, ali i krik i opomena iseljene Hrvatske. Oni neumorno pjevaju o ljepotama svog rodnog zavičaja, o ljubavi prema njemu i prema materinskom jeziku te o dužnosti svih nas da ga čuvamo i njegujemo. Žale nad uništenim životima koji su stradali u vihoru rata, nad razrušenim domovima i tvornicama, zapuštenim oranicama i plodnim njivama kojima su posijane mine umjesto pšenice. Pozivaju na budnost u očuvanju domoljublja, čijim su neuništivim žarom Hrvati i Hrvatice uspjeli obraniti voljenu zemlju od agresora, a upozoravaju i na opasnost malodušja i rezignacije koja sve više i više osvaja njihova srca. No, ovi umjetnici riječi ne pjevaju samo slavi Domovine, nego stihovima vidaju i rane koje im je huda sudbina nanijela te prkose besmislu i beznađu koje prijeti da ponizi i uništi duh današnjeg čovjeka – naglašava recenzentica zbirke prof. Frančeska Liebmann